Od 1. januara 2026. penzioneri u Bosni i Hercegovini mogli bi dočekati značajne promjene u načinu obračuna svojih penzija. Novi sistem, koji će se temeljiti na formuli 60:40, donosi drugačiji pristup usklađivanju primanja – 60% iznosa zavisit će od prosječne plate, a preostalih 40% od rasta potrošačkih cijena.
Ukoliko inflacija bude izraženija od rasta plata, model predviđa zamjenu udjela, što znači da će se formula prilagoditi tako da penzionerima osigura povoljniju varijantu.
Ministarstvo rada i socijalne politike ističe da je cilj ove promjene stabilizacija sistema penzijskog i invalidskog osiguranja i jačanje socijalne sigurnosti najstarijih građana. Novi model trebalo bi da obezbijedi da penzije prate realna kretanja u ekonomiji, a ne da stagniraju u odnosu na troškove života.
Time bi se, prema procjenama ekonomista, postigla veća pravednost i predvidljivost sistema, posebno u periodima inflacije i rasta potrošačkih cijena.
U Republici Srpskoj danas je počela isplata oktobarskih penzija, u vrijednosti od 167 miliona KM, dok je Ministarstvo finansija potvrdilo da će u decembru biti realizovane čak dvije isplate. Prva će biti početkom mjeseca, za novembar, dok će druga – decembarska – stići ranije zbog novogodišnjih praznika. Ova odluka, kako navode, treba da olakša penzionerima pokrivanje troškova u periodu pojačanih kupovina i prazničnih obaveza.
Redovno usklađivanje penzija izvršeno je početkom ove godine, dok je Vlada u avgustu donijela odluku o dodatnom povećanju iznosa. U Federaciji BiH penzije su već isplaćene u skladu sa zakonom, a podaci pokazuju da je najniža penzija iznosila 599,28 KM, zagarantovana 715,21 KM, a najviša 2.996,40 KM. Ukupan broj korisnika penzija u Federaciji iznosi više od 462 hiljade, a za isplate je izdvojeno oko 314,5 miliona KM.
Prema najavama, izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju donijeće još nekoliko novina. Planirano je da se penzije ubuduće usklađuju dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula – kako bi se sistem prilagodio bržim promjenama na tržištu rada i u troškovima života. Na ovaj način, povećanja bi bila češća, ali realnija i postepena.
Stručnjaci upozoravaju da će uspjeh reforme zavisiti od redovnih uplata doprinosa i stabilnosti javnih finansija. Ako se novi model dosljedno primijeni, mogao bi dugoročno smanjiti jaz između radnih i penzionerskih primanja i ojačati povjerenje građana u penzioni sistem, koji je u posljednjim godinama često bio predmet kritika zbog kašnjenja, niskih iznosa i neujednačenih isplata između entiteta.
O autoru
